Kratice
Kratice nastaju kraćenjem jedne ili više riječi (npr. br. je kratica od broj, jd. je kratica od jednina, tzv. je kratica od takozvani, o.g. je kratica od ove godine, i sl. je kratica od i slično), pišu se malim početnim slovom i ne sklanjaju se S. Kratice iznimno sadržavaju i veliko slovo (pH, Rh). Kratice u pravilu završavaju točkom. S P
Riječ se krati:
a) na početno slovo: č. (čitaj), g. (godina, gospodin), l. (lice), o. (otac), r. (razred), t. (točka), v. (vidi)
b) na početni suglasnički skup: bl. (blaženi, blažena), br. (broj), fr. (francuski), mn. (množina), pl. (plemeniti, plemenita), st. (stoljeće), str. (stranica), sv. (sveti, svezak)
c) na početni slog sa suglasnikom ili suglasničkim skupom drugoga sloga: ak. (akuzativ), čak. (čakavski), čit. (čitaj), dat. (dativ), dem. (deminutiv), dipl. (diplomirani), gen. (genitiv), god. (godina), gosp. (gospodin), hrv. (hrvatski), imp. (imperativ), instr. (instrumental), komp. (komparativ), kajk. (kajkavski), kat. (katolički), lok. (lokativ), mons. (monsinjor), nom. (nominativ), os. (osoba), pov. (povijesni), prof. (profesor), razr. (razred), slov. (slovenski), štok. (štokavski), tal. (talijanski), usp. (usporedi)
d) na početno i posljednje slovo: dr. (doktor), mr. (magistar), rn. (račun)
e) na početno slovo, suglasnički skup ili slog u kombinaciji s još kojim slovom, suglasničkim skupom ili slogom: akad. (akademik), ing. (inženjer), jd. (jednina), msgr. (monsinjor), plf. (pluskvamperfekt), rkt. (rimokatolik, rimokatolički), rkp. (rukopis), stsl. (staroslavenski), tzv. (takozvani), vlč. (velečasni)
| Uz kratice dr. i mr. pišu se i kratice na hrvatskome ili na latinskome jeziku koje označuju struku: dr. ek., dr. kem., mr. farm.; dr. iur. (lat. doctor iuris – doktor prava), dr. med. (lat. doctor medicinae – doktor medicine), dr. oec. (lat. doctor oeconomiae – doktor ekonomije), mr. pharm. (lat. magister pharmaciae – magistar farmacije), dr. h. c. (lat. doctor honoris causa – počasni doktor). Uz znanstvene titule dr. i mr. može se pisati kratica sc. – dr. sc. (lat. doctor scientiarum – doktor znanosti), mr. sc. (lat. magister scientiarum – magistar znanosti). Kratice za zvanja i zanimanja koje označuju status koji se dokazuje diplomom pišu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvat, prof. hrvatskoga jezika i književnosti; Ivan Horvatić, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Ivić, dipl. iur.; Petar Perić, univ. bacc. croat. (sveučilišni prvostupnik kroatologije); Petra Perić, univ. bacc. ing. geod. (sveučilišna prvostupnica inženjerka geodezije); Ivan Ivančić, mag. oec. (magistar ekonomske struke). Znanstvene titule pišu se ispred imena i prezimena, a znanstveno-nastavna zvanja iza imena i prezimena: dr. sc. Ivana Ivančić, doc.; dr. sc. Ante Mihanović, red. prof.; akad. Stjepan Marković, red. prof.; dr. sc. Hrvoje Pavić, prof. emer. (lat. professor emeritus). Sveučilišni profesori mogu pisati kraticu prof. dr. ispred imena i prezimena. Neke riječi mogu imati i dvije kratice: čitaj (č. i čit.), gospodin (g. i gosp.), razred (r. i razr.), godina (g. i god.). Nazivi za padeže mogu se kratiti na dva načina: nominativ (N i nom.), genitiv (G i gen.), dativ (D i dat.), akuzativ (A i ak.), vokativ (V i vok.), lokativ (L i lok.) i instrumental (I i instr.). |
f) na početno slovo i posljednji slog ili posljednja dva sloga: gđa (gospođa), gđica (gospođica).
| Iza kratica gđa i gđica ne piše se točka. Te se kratice sklanjaju: gđa, gđe, gđi, gđu, gđo, gđi, gđom; gđica, gđice, gđici, gđicu, gđice, gđici, gđicom. Točka se ne piše ni iza preuzetih nesklonjivih kratica fra i don: fra Šimun, fra Šimuna, fra Šimunu; don Ivan, don Ivana, don Ivanu. |
Više riječi krati se:
a) na početna slova svake riječi s točkom i bjelinama: d. d. (dioničko društvo), d. o. o. (društvo s ograničenom odgovornošću), j. t. d. (javno trgovačko društvo), n. r. (na ruke), o. g. (ove godine), p. n. (punim naslovom), t. d. (trgovačko društvo), t. p. (tvrtka pojedinca), v. d. (vršitelj dužnosti), v. r. (vlastitom rukom)
| Neke su kratice preuzete iz latinskoga jezika: a. a. (ad acta ‘u spise’), p. c. (per capita ‘po glavi, po osobi’), s. a. (sine anno ‘bez godine’), s. v. (sub verbo /voce ‘pod riječju’). |
b) tako da se prva riječ koja je veznik ne krati, a druga se krati i ima točku: i d. (i dalje), i dr. (i drugi), i sl. (i slično), u z. (u zamjenu)
c) na početni slog ili suglasnički skup s točkom i bjelinama: po. Kr. (poslije Krista), pr. Kr. (prije Krista), zk. ul. (zemljišnoknjižni uložak).
| Neke kratice sveza riječi pišu se bez bjelina s točkom na kraju: kbr. (kućni broj), itd. (i tako dalje), itsl. (i tomu slično), npr. (na primjer / naprimjer), tj. (to jest). |
Sveza kratice i imenice piše se sa spojnicom: Rh-faktor, pH-vrijednost, e-pošta, e-adresa.