Malim se početnim slovom pišu:
a) nazivi proizvoda, jela, pasmina i sorta:
b) nazivi nastali od imena ili posvojni pridjevi izvedeni od imena koji su postali strukovni nazivi:
Osim pisanja adamova jabučica zbog ustaljenosti može se pisati i Adamova jabučica. Velikim se početnim slovom pišu imena u poslovicama, frazemima i izrekama: Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba; Katica za sve; mila Gera; koštati koga kao svetoga Petra kajgana; otići Bogu na istinu. |
c) nazivi biljaka: ivančica, ljubica, maćuhica, neven, tratinčica, velebitska degenija
d) nazivi isprava: domovnica, indeks S, izvadak iz matične knjige rođenih, krsni list, osobna iskaznica, putovnica, radna knjižica, rodni list, smrtovnica, učenička knjižica, vjenčani list, pohvalnica, zahvalnica S
e) nazivi učenja, struka i znanstvenih područja: anatomija, anorganska kemija, arheologija, filologija, fitomedicina, indoeuropeistika, kroatistika, kroatologija, opća lingvistika, organska kemija, pneumatika i hidraulika, rudarstvo, slavistika, strojarstvo, strojni elementi
f) neslužbeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika društvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja i slično: dinamovac, ferovac (student FER-a), goranovac (član Akademskoga zbora Ivan Goran Kovačić), hepovac (zaposlenik HEP-a), informbiroovac, končarevac/končarovac (zaposlenik tvrtke Končar), pravaš, radićevac, sokratovac, starčevićanac, sveslaven, velikohrvat, zetovac (zaposlenik ZET-a)
g) kratice koje označuju zvanje, zanimanje, titulu i slično: dipl. ing., dipl. iur., dipl. oec., doc., dr. med., dr. med. spec., dr. sc., izv. prof., mr. sc., prof., red. prof.
Malim se početnim slovom pišu kratice koje označuju zvanje, zanimanje, titulu i slično u adresi, zaglavlju i potpisu na kraju službenoga teksta. Kratice fakultetskih zvanja, zanimanja i titula pišu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvatić, prof. kemije; Ana Orešković, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Marić, dipl. iur. Kratice zvanja, zanimanja i titula koje označuju viši akademski i sveučilišni stupanj (dr. sc., mr. sc.) pišu se ispred imena i prezimena: dr. sc. Vladimir Perić. U praksi kod osoba koje su nositelji znanstveno-nastavnoga zvanja često se znanstveno zvanje piše ispred imena, a fakultetsko zvanje iza imena, također odvojeno zarezom: dr. sc. Ante Antić, red. prof. |
h) nazivi službenih dužnosti S: dekanica, dogradonačelnica, emir, gradonačelnik, kralj, kraljica, ministar, papa, predsjednik, predsjednica, premijer, pročelnik, ravnatelj, rektor, šah, šeik, voditeljica službe, županica
U službenim tekstovima naziv službene dužnosti piše se ispred imena: O tome je govorio voditelj Odjela za marketing Ivan Ivić. Ispod potpisa na kraju službenoga teksta u novome se retku navodi službena dužnost: dr. sc. Ivan Ivić voditelj Odjela za marketing Malim se početnim slovom pišu nazivi osoba koje se kao strane pojavljuju u dokumentima (ugovorima, poslovnicima, odredbama i zakonima): u daljnjemu tekstu: direktor, kupac, menadžer, ministar, najamnik, predsjednik, prodavač, proizvođač, ravnatelj, voditelj, zakupac, zaposlenik i slično. |
i) nazivi pripadnika pojedinih rasa: bijelac/europeid, crnac
j) nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni, religija, pokreta, umjetničkih, društvenih i znanstvenih smjerova, škola i reforma:
k) nazivi znanstvenih i umjetničkih teorija, zakona, poučaka, sustava, strukovnih pojmova i slično osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena: internet S, Jakubinski-Meyerovo pravilo, međunarodni sustav mjernih jedinica, periodni sustav elemenata, Ohmov zakon, Pitagorin poučak, pravilo desne strane, Sapir-Whorfova hipoteza, teorija relativnosti, teorija velikoga praska, zakon spojenih posuda
l) nazivi dana u tjednu, mjeseci i godišnjih doba: nedjelja, ponedjeljak, četvrtak; proljeće, ljeto, jesen, zima; siječanj, veljača, ožujak
m) nazivi povijesnih i geoloških razdoblja: brončano doba, jura, kameno doba, kenozoik, kreda, ledeno doba, mezozoik, paleozoik, prekambrij
n) odnosni pridjevi na -ski/-ški/-čki izvedeni od osobnih i zemljopisnih imena:
Malim se početnim slovom pišu nazivi zemljopisnih područja koja nisu ime, nego ih odnosni pridjev samo pobliže određuje: crikveničko-vinodolska rivijera, crnomorski slijev, dubrovačko otočje, riječko priobalje, splitski akvatorij. |
o) nazivi mitoloških i religijskih mjesta i bića:
p) nazivi horoskopskih znakova i nazivi za osobe koje su u njima rođene: bik, blizanci, djevica, jarac, lav, ovan, rak, ribe, strijelac, škorpion, vaga, vodenjak; bivol, konj, koza, majmun, pas, pijetao, svinja, štakor, tigar, zec, zmaj, zmija (kineski horoskop)
r) nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, sinagoga, džamija O: crkva bezgrešnoga/bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, crkva Gospe od Zdravlja, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Svetoga Križa O, crkva Svetoga Spasa O, crkva Uznesenja/uznesenja Blažene Djevice Marije O; kapelica svetoga Jakova; bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu O; katedrala svetoga Stjepana / zagrebačka katedrala / zagrebačka prvostolnica, katedrala Uzvišenja Svetoga Križa O; hram Preobraženja Gospodnjega; dubrovačka sinagoga; Alipašina džamija, Begova džamija, džamija Esme sultanije, zagrebačka džamija
Nazivi bogomolja pišu se malim početnim slovom jer bogomolje nemaju imena, nego su nekomu ili nečemu posvećene. Velikim se početnim slovom pišu imena bogomolja bez riječi crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica jer u njima dolazi do poimenjenja O: Bezgrešno/Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Gospa od Zdravlja, Hrvatski mučenici, Preobraženje Gospodnje, Srce Isusovo, Sveta Anastazija, Sveti Franjo Asiški, Sveti grob, Sveti Križ, Sveti Marko Križevčanin, Sveti Spas, Sveti Stjepan, Uznesenje Blažene Djevice Marije, Uzvišenje Svetoga Križa. |
s) nazivi vjerskih službenika, pripadnika vjere i pripadnika vjerskih redova:
Malim se početnim slovom pišu pridjevi blaženi i sveti i imenice blaženik i svetac uz imena blaženika i svetaca: blažena majka Terezija, blaženi Alojzije Stepinac, blaženica Marija od Propetoga Isusa Petković, blaženik Augustin Kažotić, sveti Franjo Asiški, sveti Ivan Nepomuk, sveti Karlo Boromejski, sveta Jelena Križarica, sveta Terezija Avilska. Malim se početnim slovom pišu imenice iza imena svetaca koje ih pobliže određuju, a nisu dio imena: sveti Filip i Jakov apostoli, sveti Luka evanđelist, sveti Nikola biskup, sveti Silvestar papa, sveti Stjepan prvomučenik. |
t) nazivi vjerskih razdoblja, dijelova crkvene godine, obreda i običaja koji nisu blagdani te općih vjerskih simbola i pojmova: advent/došašće, bar micva, bat micva, hostija, korizma, križ, križni put, krunica, namaz, post, prva pričest, ramazan, raspelo, sabah, sudnji dan / posljednji sud, sveta misa, sveta potvrda / krizma, sveta voda, sveti gral, sveti kalež, sveto krštenje, šabat, zornica
u) oznake početnoga tona u nazivu molske ljestvice: a-mol, fis-mol
v) nerečenični potpisi pod slikom: gusjenica, hranidbeni lanac, hrast lužnjak, ibis, modeli atoma, orgulje, Perićevi modeli zrakoplova, strujni val na žici, crkvica sv. Lucije u Jurandvoru na Krku
Rečenični potpisi pod slikom počinju velikim početnim slovom i završavaju točkom: Filip je krenuo u prvi razred. Velikim se početnim slovom piše naslov slike obilježen brojem: 19. slika: Svjetski vođe na sastanku u Berlinu 10. slika: Vodeći znanstvenici raspravljaju o globalnome zatopljenju. |
z) prva riječ u novome retku pri uspravnome nabrajanju ako nije riječ o imenu ili rečeničnome nabrajanju:
Osnovni su dijelovi poslovnoga pisma:
– zaglavlje
– adresa primatelja
– mjesto i datum
– predmet
– sadržaj
– pozdrav
– potpis.
Pri uspravnome nabrajanju novi se redak uvodi slovnom ili brojevnom oznakom, crticom ili kakvim posebnim znakom (kružićem, kvadratićem i slično). Na kraju redaka pri nerečeničnome nabrajanju ne treba pisati zarez ni točku sa zarezom. Na kraju uspravnoga nabrajanja piše se točka. Velikim se početnim slovom piše prva riječ u retku pri uspravnome nabrajanju cijelih rečenica, a na kraju svake rečenice piše se točka: Dizala u zgradi moraju ispunjavati sljedeće uvjete: – Na ulazu u kabinu dizala moraju biti ugrađena vrata kabine. – U kabini dizala mora se nalaziti pokazivač položaja kabine. |