Ispadanje suglasnika
Zbog jednostavnijega izgovora suglasnici ispadaju u nekim suglasničkim skupinama. To se ispadanje katkad bilježi u pismu S.
Ne pišu se:
a) dva suglasnika nego jedan kad se dva ista suglasnika nađu jedan do drugoga: bezvučan (bez + zvučan), predvorje (pred + dvor + je)
b) t ili d u skupinama stn, ždn u oblicima i izvedenicama od domaćih riječi: dvanaest – dvanaesnik; mastan – masna, masno, masni; most – mosni; nuždan (i nužan) – nužna, nužno, nužni; slastan – slasna, slasno, slasni; vjerojatnost – vjerojatnosni
Kad imaju razlikovnu ulogu, t i d se pišu.
U kontekstima u kojima je potrebno razlikovati pridjev od usta i pridjev od usna moguće je uspostaviti razliku ustni (< usta) i usni (< usna). Gdje ta razlika nije potrebna, i od usta se upotrebljava pridjev usni (usna šupljina). Slova t i d zadržavaju se u pismu i u tvorenicama koje bi se previše udaljile od osnovne riječi: mošt – moštni, brazda – brazdni, odmazda – odmazdni. |
c) t ili d u izvedenicama osim posvojnih pridjeva i umanjenica od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka u kojima je samoglasnik a nepostojani O: pače (‘mlado patke’ za razliku od patče – vokativ od patak), želučani O
d) t u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice: otac – oca, ocu... oci (uz očevi), očev, očinski; praotac – praoca, praocu… praoci, praočev.
Piše se:
a) t u skupini stn u izvedenicama od riječi stranoga podrijetla: aoristni, ametistni, azbestni, balastni, damastni, kontrastni, protestni, tekstni, testni, tvistni
b) t ili d u oblicima imenica muškoga roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojan:
c) t u dativu i lokativu imenica ženskoga roda na -tka S: bitci, pripovijetci
Dativ i lokativ imenica ženskoga roda na -tka često imaju dva oblika: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost se daje nesibilariziranim oblicima bitki i pripovijetki. |
d) t ili d u umanjenicama imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac: imetčić, krletčica, motčica, pripovijetčica, trenutčić, uradčić
e) t ili d u posvojnim pridjevima imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac: Babogredčev, mladčev, sudčev, svetčev N
f) j u superlativu pridjeva kojima komparativ počinje glasom j: najjači, najjednostavniji.
Kad se dva ista suglasnika nađu jedan do drugoga, u nekim se tvorenicama oba zapisuju: dvadesettrećina, hiperrealističan, izvannastavni, naddržavni, nuzzarada, poddijalekt, preddušnični.
Ispadanje samoglasnika
Ako se u riječi nađu dva ista samoglasnika, samoglasnik ne ispada:
Nikad se ne pišu tri ista samoglasnika zaredom: od Joensuu (grad u Finskoj) dativ i lokativ nije Joensuuu nego Joensuu, od Waterloo instrumental nije Waterlooom nego Waterloom, od Yahoo instrumental nije Yahooom nego Yahoom, a posvojni pridjev nije Yahooov nego Yahoov.