Glas č nalazi se:
a) u osnovi nekih riječi: bačva, čačkalica, čast, čaša, čavao, čestitati, četiri, četvrtak, grč, ječam, ključ, lopoč, mačka, riječ, žuč; bačvar, grčevit, ječmeni, mačji, žučni
b) u anglizmima: čarlston, čarter, ček, čip, meč, sendvič; čarterski, čekovni
c) u većini talijanizmima: čelo, čembalo, činkvečento, činkvina, kapučino, violončelo
d) u mnogim drugim posuđenicama: čamac, čarapa, čardak, čardaš, čizma, gaučo, kečiga, pončo
e) prema c i k u osnovi riječi:
- u oblicima imenica muškoga roda: čovjek – čovječe; stric – striče, stričevi, stričevima; suradnik – suradniče; zec – zeče, zečevi, zečevima
- u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak – jači, najjači; prijek – preči, najpreči; jako – jače, najjače; prijeko – preče, najpreče
- u oblicima (prezentu, imperativu, aoristu, imperfektu i glagolskome pridjevu trpnom) glagola O: baciti – bačen; klicati – kličem, kličeš, kliče, kličemo, kličete, kliču; peći (osnova pek-) – pečem, pečeš, peče, pečemo, pečete, pečah, pečaše, pečasmo, pečaste, pečahu (i pecijah...), pečen; povući (osnova povuk-) – povučem, povučeš, povuče, povučemo, povučete, povučen; stjecati – stječem, stječeš, stječe, stječemo, stječete, stječu, stječi, stječimo, stječite; vikati – vičem, vičeš, viče, vičemo, vičete, viču, viči, vičimo, vičite
f) u tvorenicama prema c i k u tvorbenoj osnovi riječi:
- bobica – bobičast; bolnica – bolničar, bolnički; djeca – dječurlija; djevojčica – djevojčičin S; Karlovac – karlovački, Karlovčanin; konac – končani; kuharica – kuharičin; novac – novčani, novčić; stric – stričev; zubac – zupčanik
- buka – bučan, bučiti; čovjek – čovječanstvo, čovječji; daska – daščica; djevojka – djevojče, djevojčin; genetika – genetičar, genetički; gorak – gorčina, zagorčiti; jak – jačina, jačati; majka – majčin; momak – momački, momčad, momčić, momčina, zamomčiti se; oblak – oblačan, oblačić, oblačiti se; otok – otočje, otočni; peći (osnova pek-) – pečenje S; pijesak – pješčanik, pješčara; ruka – ručica S, ručetina, ručni; sanduk – sandučić, sandučina; sjeći (osnova sjek-) – sječa; tući (osnova tuk-) – tučnjava
g) u sufiksima:
- imeničnim: -ač: nosač, osigurač, svirač; -ača: brezovača, udavača; -ačina: deračina, sprdačina; -čaga: rupčaga; -čanin: Bjelovarčanin, Šibenčanin; -če: djevojče, siroče; -čica: cjevčica, stvarčica; -čić: golupčić, momčić, rupčić; -čina: kračina, pličina O, naivčina; -čuga: kamenčuga; -ečak: grmečak; -ič: branič, gonič, ribič, teklič O, vodič; -ičak: grmičak, kamičak, plamičak; -ičar: dijabetičar, higijeničar; -ičić: gospodičić; -ičina: dobričina; -ična: sestrična; -jača: krpenjača, Sjevernjača; -ničar: povjesničar
- pridjevnim: -ačak: dugačak; -ački: zagrebački; -ičan: alergičan, nostalgičan; -ičast: bjeličast, plavičast; -ički: biciklistički, turistički
- glagolskim: -ačiti: prednjačiti
- priložnim: -ačke: naglavačke, naopačke
h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa završetkom -ič: Lav Nikolajevič Tolstoj, Oton Župančič
i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovčina, Globočec, Pantovčak, Špičkovina, Začretje.
Zbog potvrđenosti u uporabi obaju likova može se pisati: Budinščina (u skladu s mjesnim izgovorom) i Budinšćina (u skladu sa standardnojezičnom normom), Ferenščica i Ferenšćica, Konjščina i Konjšćina, Medveščak i Medvešćak, Peščenica i Pešćenica, Vugrinščak i Vugrinšćak S. Neka se kajkavska zemljopisna imena uobičajilo pisati s ć: Budinšćak, Nedelišće, Trakošćan, Veliko Trgovišće. Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baška glasi bašćanski O. |