Hrvatski pravopis

Poruka br. 395 - Ante Živković

Poštovani autori inačice Hrvatskoga pravopisa namijenjene javnoj raspravi, ponajprije bih naglasio da podržavam Vaše nastojanje da pravopis bude neautorski, mrežno dostupan i besplatan. Pogotovo nam je potreban mrežno dostupan pravopisni rječnik. 

Pridružujući se brojnim prijedlozima i primjedbama, dodao bih i nekoliko vlastitih. Za neka pravila (pogotovo kod promjena u odnosu na dosadašnja pravila) nisu jasni razlozi zbog kojih ste se odlučili baš za njih. 

Ako je razlog za bilo koje od pravila u tome da su takvi oblici „zaživjeli u javnoj uporabi”, ili je odlučeno po načelu „potvrđenosti u uporabi”, onda Vas molim da ponovno razmotrite ta pravila i da se dodatno konzultirate s kolegama iz drugih institucija, jer takav razlog nije dobro uzimati u obzir prilikom sastavljanja pravopisa. To je zapravo obično prilagođavanje javnome govoru i pisanju, a sami ste svjesni kako nam izgledaju javni govor i pisanje. Pravopis bi trebao normirati javno pisanje (i javni govor), a ne pilagođavati im se. 

Evo i nekoliko konkretnih primjera: 

- U napomeni kod višerječnica, na 20. stranici pod b) navodite da se „nesklonjivi pridjevi od prefiksoida razlikuju po tome što mogu biti dio imenskoga predikata, npr. Odijelo je bež.Premaz je mat.Suknja je mini.Televizor je portabl.” Takvi pridjevi moraju biti dijelom imenskoga predikata, jer u obliku u kojem ste ih naveli iznad napomene (bez spojnice) nisu u duhu hrvatskoga jezika (bež odijelobofl robafer postupakgala večerkaro suknja itd.).

- U istom smislu, čini mi se da ste uklonili spojnice kod naziva ABS kočniceADSL priključakECTS bodoviGMO proizvod...Zašto? Zbog načela jednostavnosti? Ili zbog sumnjivog načela potvrđenosti u uporabi? U tom odlomku svakako ispravite GSM operater operator. Jer operater je osoba, a telekomunikacijska tvrtka je operator. Nije mi jasno kako Vam se dogodila takva pogrješka. Lako se stekne dojam da ste primjere (a možda i pravila) pisali na brzinu.

- Drago mi je da ste inačice zadatci podatci svrstali u preporučene, ali nije jasno zbog čega u preporučene niste svrstali i grješkakrjepostpogrješkastrjelica vrjedniji, umjesto greškakrepostpogreškastrelica vredniji? Pogotovo nije jasno kako je moguće da su Vam inačice grešnik grješniksprečavati sprječavatiunapređivati unaprjeđivati istovrijedne?

Zanimljivo je da u predgovoru navodite objašnjenje istovrijednosti inačica - „da je to rješenje doneseno zbog toga što te riječi pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu u kojemu su česte u liku s je”. Pa kako je onda moguće da ih, svjesni toga, ipak niste svrstali u preporučene? Vrlo sumnjivo, a i opasno postupanje. Time upravo postižete ono od čega ste se ogradili - pravopis koji će pismene ljude učiniti nepismenima.

Molim Vas da još jednom dobro razmotrite navedene primjere, jer bi inačice koje uključuju je trebale biti preporučene.

- Napomena u vezi s primjerima glazbenih naziva na 28. stranici: izraz a cappella se po tradiciji piše s dva p i dva l.

- Molim Vas da još jednom provjerite oblike navodnika na 43. stranici, jer se u hrvatskom navodnici oduvijek pišu u obliku „...”.

Osim toga, u poglavlju o polunavodnicima pišete da imaju dva oblika: ‘...’ i ‘...’.  Nisu li to dva potpuno ista oblika? To znači da postoji samo jedan oblik. 

Na kraju bih se pridružio brojnim komentatorima u apelu svakom pojedincu u Vašem Institutu, da dobro razmisli što radi i za koga radi.

Srdačan pozdrav,

Ante Živković