Hrvatski pravopis

Poruka br. 330 - N. N.

Poštovani, svakako je dobro što ste o nacrtu novoga hrvatskog pravopisa omogućili javnu raspravu, stoga ću dostaviti nekoliko svojih komentara, napomena i primjedaba. Nadam se da ćete uistinu razmotriti sve primjedbe i prijedloge koje ste zaprimili tijekom jednomjesečne javne rasprave te da ćete uvažiti barem neke. • Brojnost autora koji su radili na novom nacrtu pravopisa može se vidjeti i različitim pravilima koja donose. Tako se za pisanje sa spojnicom kao jedan od primjera daje džez-glazba, a u dijelu koji govori o pisanju riječi iz stranih jezika navodi se da se piše onako kako se pišu u jeziku iz kojega su preuzete, i to ukošeno: jazz. Istina je da se navodi i kako se neki glazbeni nazivi mogu pisati i fonetski – dakle džez – ali to je napisano u napomeni, tj. odnosi se na dopuštenu inačicu (a ne preporučenu). Dakle u tom dijelu – kada su dvije različite inačice jedne riječi postavljene na istu razinu (preporučena i dopuštena inačica) pokazuje se nedosljednost. • Dosad je pravopisom bilo propisano da se između sati i minuta u vremenskom zapisu piše točka (19.30 sati), ali novi nacrt kao preporučenu inačicu donosi dvotočje (i tu riječ mijenjate u dvotočku; kao i trotočje u trotočku!) pa treba pisati 19:30 sati, a opet dopuštena inačica glasi 19.30 sati (kao prethodna jedina mogućnost) – smatram da se time samo unijela zbrka zbog dvostruke mogućnosti, što će dovesti do mnogih nedosljednosti u primjeni. Je li za to zaista bilo potrebe? • Zašto se prema novom nacrtu pravopisa broj 600 piše šesto, a ne šeststo kao dosad (odnosno sada šestoti umjesto šeststoti – iako je svagdje nastavak na stotice do tisuću -stoti: dvjestoti, tristoti, četiristoti...)? Upravo je šeststo bilo prema pravilu da se redni broj stotice do tisuću piše broj + -sto > tristo, četiristo, petsto, šeststo, sedamsto, osamsto, devetsto – a sada se to pravilo 'gubi' na broju 600. Zašto? Šeststo je bio glavni broj (600), a šesto je bio redni broj srednjega roda (6.). Imam šeststo kuna. On ima šesto čulo. Prema novom nacrtu pravopisa ta se razlika gubi. Nakon šestosatne rasprave vijećnici Županijske skupštine prihvatili su odluke. > Zar ova rečenica znači da su vijećnici raspravljali 600 sati? (jer šesto = 600). Odnosno kako bi glasila rečenica da su zaista raspravljali 600 sati? Prema sadašnjem jezičnom rješenju: isto tako. • Na str. 23. dokumenta nacrta novog pravopisa riječi sjever-sjeverozapad, kus-kus idu u dva retka, a divizor nije pravilno napisan, tj. nije poštivano pravilo o rastavljanju riječi sa spojnicom. • Zašto se znak za postotak (%) piše s razmakom (bjelinom) ispred, npr. 50 % (dosad se pisalo 50%)? Kako onda glasi pedesetpostotna otopina nečega – 50 %-tna otopina? Dok se znak za stupanj piše uz broj (bez bjeline): jedan kut pravokutnog trokuta iznosi 90º. Naime znak za postotak nije mjerna jedinica. • Apeliram na sve stručnjake u Institutu za jezik koji rade na novom pravopisu da razmotre odluku o fonetskom pisanju pridjeva nastalih od stranih zemljopisnih imena. Ako se ostavlja t ili d u oblicima muškoga roda na -dak, -tak, -dac, -tac radi razlikovanja njihove osnove, tj. kako bi se iz kosoga padeža lako mogao otkriti nominativ, zašto se pridjevi od stranih zemljopisnih naziva ne bi pisali izvorno upravo radi lakšeg uočavanja samog zemljopisnog naziva? Razmislite da bi od svakog sela, mjesta, grada, pokrajine... na svijetu trebalo načiniti pridjev – pa kako će onda to zvučati od primjerice ovih gradova: Stuttgart, Nagykanizsa, Amboise, Toulouse, Mississauga, Eisenstadt, Los Angeles, Seattle, New Jersey... da navedem samo neke (i to Hrvatima bliske, dakle često spominjane)? Ako pridjeve od stranih osobnih imena tvorimo prema izvornom obliku imena (što je sada dosljedno provedeno i u stranih osobnih imena na -ca, -co: Petrarca – Petrarcin, Tosca – Toscin, Jessica – Jessicin!), zašto se to pravilo ne primjenjuje i za strane geografske nazive kad su isto vlastite imenice? Zar ćemo zaista povijesne termine pisati Versajska konferencija, Minhenski sporazum, Nirnberški proces?! Bolje je ukinuti postojanje dvostruke mogućnosti, ali radije ukidanjem oblika njujorški, a ne newyorški. • Smatram također da ste uveli zbrku pravilom o pisanju svih velikih početnih slova u perifraznim nazivima naseljenih mjesta, država ili kontinenata (Zemlja Izlazećeg Sunca umjesto Zemlja izlazećeg sunca) jer onda zaista nema smisla da se Europska unija ne piše Europska Unija. Bez obzira na to što nije država, EU ima upravna tijela vlasti, a Zemlja Izlazećeg Sunca nije službeni naziv države da se tako tretira i u pisanju. • Mislim da odabir fonetskog pisanja vlastitih (osobnih) imena iz jezika koji ne rabe latinicu (uz iznimku ruskoga jezika) također nije dobar te da nije u skladu s poštivanjem jezika izvornika. • Molim da još jednom razmotrite skladnju vlastitih stranih imena, npr. Oprah – Opre, Utah – Ute, Camus – Camusja i sl. jer bi se napose kod stranih imena trebao nazirati i poštivati njihov izvorni oblik te voditi računa o hrvatskoj jezičnoj tradiciji. Oprina emisija najgledanija je u Uti. > Pa tko bi znao o čemu je ovdje riječ? Srdačan pozdrav! S poštovanjem N. N.